Karcinom pluca je drugi po ucestalosti, a prvi po smrtnosti od svih karcinoma pluca. Iako u nasoj zemlji ne postoji jedinistveni registar oboljelih od karcinoma pluca, BiH je prema procjenama framaceutskih firmi osma zemlja u svijetu po broju oboljelih i po broju smrtnih slucajeva, sa dominacijom muskaraca u odnosu na zene.
Karcinom pluca se najcesce manifestuje sa kasljem, iskasljajem, iskasljavanjem krvi, otezanim disanjem, gubitkom tjelesne tezine itd.
Navedeni simptomi cesto perzistiraju godinama i mnogi pacijenti ih povezuju sa konzumiranjem cigareta, koji su najvesci, ali ne i jedini uzrocnik karcinoma pluca. Osim pusenja, karcinom pluca je cesci kod ljudi koni su izlozeni profesionalno raznim cesticama npr azbest, zagadjenja zraka (osobito zrak u Sarajevu) itd. Prvi dijagnosticki korak u obradi pacijenta je radioloski snimak- bilo RTG htidnog kosa, bilo CT torakalnih organa. CT je znacajniji rado detekcije malih promjena i tacne lokalizacije. Zlatni standard u dijagnozi karcinoma pluca je bronhoskopija. To je metoda pri cemu bronholog/pulmolog fleksibilnim bronhoskopom ulazi u disne puteve i vrsi pregled istih.
Na mjestu izmjenjene sluznice, uzima se biopsija koja se salje na patohistolosku analizu. Pojedine promjene nisu dostupne fleksibilnim bronhoskopom, te se moraju preuzeti drugi dijagnosticki modaliteti (transtoraklna biopsija pod kontrolom CT, VATS ili otvorena plucna biopsija). Pored dijagnostike, nezaobilazan dio je procjena prosirenosti bolesti na osnovu simptomima vodjenih pretraga (npr obavezan je ultrazvuk abdomena; ostalo prema pojavi simptoma).
Po postavljanju dijagnoze i prosirenosti bolesti, pristupa se lijecenju koje moze biti operabilno ili kemo i racioterapijom. Plucna
onkologija je najvose napredovala u posljednjoj dekadi, tako da otkrivanjem raznih mutacijama, pacijentu se omogucava lijecenje savremenim lijekovima sa boljom tolerancijom i vecim produzetkom i kvalitetom zivota.
U nasoj ustanovi dijagnostika karcinoma pluca se moze obaviti za jedan dan. Bronhoskopija se radi u analgosedaciji u prisustvu anesteziologa, sto pacijentu omogucava komfor i sigurnost tokom procedure. Procjena operabilnosti se vrsi na osnovu spirometrijskog i bronholoskog nalaza; dok se procjena rasirenosti, (prema preporukama) uradi na osnovu ultrazvuka abdomena. Za sve navedene pretrage, u hospitalnim uvjetima treba najmanje 7 dana, uz napomenu da se u hospitalnim uvjetima bronhoskopija radi u lokalnoj anesteziji, sto sam pregled cini neprijatnim za pacijenta.